Region zapadnog Balkana, nakon zapadnih vojnih intervencija devedesetih godina prošlog vijeka, i dalje je u haosu, piše list „Amerikan Interest”.
Region je i dalje razdijeljen međuetničkim tenzijama i demokratskim nazadovanjem, piše u analizi.
List navodi da su SAD, vjerujući da demokratska budućnost zapadnog Balkana leži u članstvu u EU, odgovornost za politički, institucionalni i ekonomski razvoj regiona ustupile Evropskoj uniji.
Međutim, Evropa nije u potpunosti obavila posao, jer je EU, nakon prihvatanja Hrvatske i Slovenije, izgubila apetit za proširenje i zadržala ostatak regiona – Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju, da čekaju na pragu.
Bregzit, migrantska kriza, uz porast antievropskih osjećanja u poslednjih nekoliko godina uzdrmali su temelje EU i odložile proces pristupanja novih članica, a u isto vrijeme „krvave tenzije” u regionu i nedostatak razvoja samo su se „zagnojile”, ostavljajući siromašne i nestabilne države na periferiji Evrope, a vakuum koji se stvorio počeli su da popunjavaju drugi akteri.
Rusija je potvrdila svoju tradicionalnu ulogu zaštitnika pravoslavnog stanovništva, koristeći Balkan kao tampon da spriječi dalju evropsku ekspanziju i učvrsti svoju sferu uticaja.
Rusija je uticala na javno mišljenje među Srbima, Crnogorcima i Makedoncima kako bi ublažila entuzijazam za članstvo u EU i NATO, te je dodatno ojačala svoju moć kroz vojnu pomoć.
Sudeći po nedavno obavljenoj anketi Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), makedonska podrška članstvu u NATO je na najnižem nivou od 2008. godine, dok slično istraživanje obavljeno u BiH pokazuje da samo 18 odsto Srba snažno podržava ulazak u EU.
Turska i zalivske države su odgovorile pojačavajući njihovu podršku muslimanima na Balkanu, a pomoć koju pružaju nije uvijek benigna – Saudijska Arabija izgradila je džamije i dovela muslimanske sveštenike od Balkana do zaliva za vjerske nastave, neki se zalažu za konzervativni vehabizam, koji je suprotstavljen umjerenom islamu koji se praktikuje na Balkanu vjekovima.
Sve to dovelo je do porasta islamističkog fundamentalizma među lokalnim muslimanskim stanovništvom.
Sa urušavanjem Bliskog istoka i nuklearnim prijetnjama Sejverne Koreje, postavlja se pitanje zašto bi Balkan uopšte bio bitan Zapadu?
Odgovor na to, navodi Amerikan Interest, jeste da blizina regiona Evropi znači da destabilizacija na Balkanu može brzo da postane problem za Evropu.
List zaključuje da ako regionalne tenzije i dalje eskaliraju, ovakva saradnja ne može da se očekuje za narednu krizu i to predstavlja kako humanitarni tako i bezbjednosni rizik, jer će borci ISIS-a nastaviti da koriste haos i da ulaze u Evropu.
Zapad se nalazi pred teškim izborom – ili će tretirati Balkan kao strateško sredstvo ili rizikuje da izgubi region u ruskom uticaju, uz infiltraciju islamskog ekstremizma.RTRS